Evropa se suočava s novim rastom cijena goriva, dok pojedine države već posežu za strateškim rezervama kako bi ublažile udar na tržište.
Cijene dizela na pumpama širom Evrope već su u snažnom porastu. U Njemačkoj je cijena dostigla oko 2,3 evra po litru, dok vozači u Velikoj Britaniji plaćaju i više od 2,5 evra, što je trenutno najviše u Evropi.
Poskupljenja su najavljena i u regionu. U Hrvatskoj bi, prema procjenama, cijena dizela mogla porasti za 13 centi po litru, dok bi benzin bio skuplji za četiri centa.
Puštaju se rezerve kako bi se smirilo tržište
Zbog rasta cijena, hrvatska Vlada odlučila je da na tržište pusti 35.000 tona dizela iz obaveznih rezervi.
Ova mjera dio je šireg evropskog pokušaja stabilizacije tržišta energenata, u koordinaciji s Međunarodnom agencijom za energiju.
Ipak, vlasti tvrde da nema razloga za paniku i da je snabdijevanje sigurno, prenosi Dnevno.
Poremećaji na globalnom tržištu
U međuvremenu, situacija na svjetskom tržištu dodatno se pogoršava.
Cijene dizela na berzama dostigle su najviši nivo od 2022. godine, a terminski ugovori u Londonu skočili su za gotovo 10 odsto.
Glavni razlog je prekid prometa kroz Ormuski moreuz, jednu od ključnih energetskih ruta na svijetu. Zbog toga su isporuke nafte i naftnih derivata ozbiljno poremećene, a pojedine rafinerije smanjuju proizvodnju zbog manjka sirove nafte.
Trgovci sada traže alternativne pravce snabdijevanja, što dodatno povećava troškove i produžava rokove isporuke.
Upozorenje iz Brisela: „Biće još gore“
Evropska unija već razmatra dodatne mjere.
Komesar EU za energetiku Dan Jorgensen upozorio je da bi kriza mogla potrajati i da su moguće i teže mjere, poput racioniranja goriva ili dodatnog korištenja rezervi.
„Ovo će biti dugotrajna kriza. Cijene energije biće visoke još dugo, a u narednim sedmicama situacija može biti i gora za neke proizvode“, poručio je Jorgensen.
Šta se dešava u regionu
Iako globalni pritisci rastu, iz INA poručuju da rafinerija u Rijeci radi punim kapacitetom i da je snabdijevanje stabilno.
Tokom prošle godine prerađeno je 3,7 miliona tona goriva, uz značajan rast proizvodnje benzina i dizela.
Iz kompanije ističu da se domaća nafta prerađuje u Hrvatskoj i da proizvodnja na domaćim poljima ostaje stabilna, uz blagi rast početkom ove godine.
Šta to znači za građane
Sve ukazuje na to da bi cijene goriva mogle nastaviti da rastu u narednom periodu.
Iako nema nestašica, pritisak na tržište je očigledan, a države pokušavaju da ublaže posljedice kombinacijom rezervi i regulatornih mjera.
Za građane to u praksi znači jedno – skuplje gorivo i veći troškovi u narednim sedmicama.